Javna vodoopskrba
Djelatnost javne vodoopskrbe obuhvaća zahvaćanje podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji, njihovo kondicioniranje te isporuku do krajnjeg korisnika ili do drugog isporučitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina za javnu vodoopskrbu te upravljanje tim građevinama. Upravljanje predstavlja redovito održavanje funkcionalne ispravnosti građevina za javnu vodoopskrbu, tekuće i investicijsko održavanje priključaka nekretnina, umjeravanje i servisiranje vodomjera, donošenje općih i tehničkih uvjeta isporuke vodnih usluga, planiranje razvoja i drugih poslova radi osiguranja stanja trajne funkcionalne sposobnosti građevina za javnu vodoopskrbu.
Djelatnost javne vodoopskrbe Tekija d.o.o. obavlja na cijelom području Požeštine koju čine gradovi Požega, Pleternica i Kutjevo, te općine Velika, Kaptol, Jakšić, Brestovac i Čaglin.
Prema broju stanovnika riješenu vodoopskrbu iz javnog vodovoda ima oko 92% stanovništva Požeštine. Grad Požega ima riješenost oko 98%, Grad Pleternica 92%, Grad Kutjevo 81%, Općina Velika 97%, Općina Kaptol 83%, Općina Jakšić 92%, Općina Brestovac 96% i Općina Čaglin 79%.
Regionalni vodoopskrbni sustav Požeštine kombiniranog je tipa, gravitacijsko-tlačni. Sastoji se od tri crpilišta, dva izvorišta i jednog površinskog zahvata, mjerno-regulacijsko-klornih postaja, vodospremnika, precrpnih stanica i niza drugih objekata povezanih cjevovodima ukupne duljine oko 650 km.
Uz regionalni vodoopskrbni sustav postoji nekoliko malih samostalnih vodovodnih sustava s kaptažama izvorišta izdašnosti od 0,5 do 5 l/s.
Čitav sustav javne vodoopskrbe od crpljenja i zahvaćanja podzemne vode, dezinfekcije, distribucije i dodatnog precrpljivanja na visinski zahtjevna područja obavlja se kontinuirano 24 sata dnevno uz nadzor putem sustava daljinskog nadzora i upravljanja.
Kontrola zdravstvene ispravnosti obavlja se u vlastitom laboratoriju, Zavodu za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Požega je u još u 18. st. imala opskrbu vodom iz vodovoda. Zahvaćeni izvori ispod Sokolovca i Velikog kamena (nad Fratrovicom) bili su spojeni glinenim cijevima s pojedinim dijelovima grada. Dio kuća u ulici Vučjak, samostan Franjevaca i današnji trg Sv. Trojstva su dobivali vodu iz ovog vodovoda. 1916. godine izdana je građevna dozvola za izgradnju bunara za javni vodovod kraj crkve Sv. Filipa. Početkom 20 st. već se razmišlja o zahvaćanju izvorišta Veličanke i Božjeg zdenca na Papuku. Od 1958. do 1964. godine provode se vodoistražni radovi na zapadnom dijelu Požege. Izgradnja crpilišta Zapadno polje i prvih 12 km vodovoda sa vodospremom osigurali su vodu za jedan dio grada Požege.
Regionalni vodoopskrbni sustav Požeštine kombiniranog je tipa, gravitacijsko-tlačni. Čine ga tri crpilišta, dva izvorišta i jedan površinski zahvat. Kao jedinstveni tehnički sustav povezuje sve jedinice lokalne samouprave Požeštine.
Crpilište “Zapadno polje” formirano je između 1964. i 1995. godine. Sačinjava ga 10 tzv. teglica i 10 bunara sa sabirnim spremnikom iz kojeg se voda nakon dezinfekcije upućuje potrošačima i prema vodospremi Sv. Vid zapremine 3000 m3. Izdašnost crpilišta je, ovisno o periodu godine i stanju vodonosnika, od 60 do 90 l/s.
Crpilište “Luke” izgrađeno je 1998. godine, a nalazi se zapadno od grada Požege, sjeverno od rijeke Orljave. Sačinjavaju ga četiri zdenca ukupnog kapaciteta oko 35 l/s. Na crpilištu dolazi do pojave mangana iznad MDK čija je koncentracija vremenski i prostorno promjenjiva, te je zbog toga 2006. godine pušten u pogon tehnološki dio demanganizacije koja vodu pročišćava do stupnja zdrvastvene ispravnosti.
Crpilište “Istočno polje” je od početka 1997. godine zatvoreno zbog onečišćenja, te je izvan funkcije. Laboratorijske analize vode posljednjih godina pokazuju da je voda zdravstveno ispravna, ali zbog velikih opasnosti od potencijalnih zagađivača s gotovo trenutnim utjecajem na podzemne vode ( prometnica, željeznička pruga, industrijska zona, kanalizacijski kolektori) veliki je rizik spajanja na sustav javne vodoopskrbe. U 2005. godini pušten je u funkciju CUPOV Požega čime su još više povećani rizici od onečišćenja.
Izvorište Veličanke, preljevnog tipa, na kontaktu trijaskih karbonatnih stijena i paleozoika nalazi se na 515 m nadmorske visine. Postojeća kaptaža izvora Veličanke drenira isključivo preljevne vode izvorišta, koje su u vrijeme ljetnih i jesenskih mjeseci nedostatne za vodoopskrbu. U razdoblju zima-proljeće pojavljuje se višak preljevnih količina vode koje postojeći cjevovodi ne mogu prihvatiti. Izvorište je opremljeno suvremenom opremom za dezinfekciju vode i kontrolu mutnoće, te telemetrijskom vezom spojeno s nadzornim centrom u Tekiji d.o.o. Zahvaćene količine vode se kreću, ovisno o periodu godine, od 20 do 110 l/s.
Zahvat izvorišta Stražemanke smješten je neposredno uz lijevi bok vodotoka Stražemanke na koti od 427 m nadmorske visine. Izdašnost izvorišta je od 35 do 40 l/s, a mala kolebanja upućuju na zaključak o usporenoj cirkulaciji podzemne vode kroz trijaske karbonatne stijene, mjestimice i kroz dio paleozojskog kompleksa.
Površinki zahvat na Kutjevačkoj Rici je bočni zahvat vodotoka kapaciteta 10 l/s. Problem zahvata Kutjevačke Rike je zamućenje kod obilnijih padalina te s time i prestanak rada. Poseban problem i dalje predstavljaju radovi na sječi šume i često zamućenje vodotoka. Stara i dotrajala oprema zahtijeva rekonstrukciju, dogradnju i modernizaciju za što se je izrađen projekt novog filtarskog postrojenja maksimalnog kapaciteta do 20 l/s.
Crpilište Dubočanka je pušteno u probni pogon 2013. godine kada su završeni radovi na izgradnji novog crpilišta sa spojnim cjevovodom. Crpilište sačinjavaju tri zdenca dubine cca 70 m i stanica za mjerenje i dezinfekciju vode. Crpilište je rezervno i uključuje se u sušnim dijelovima godine kada se smanjuje izdašnost ostalih izvorišta.
Uz regionalni vodopskrbni sustav postoji niz malih samostalnih lokalnih vodovodnih sustava. Samostalni vodoopskrbni sustavi su dugoročno planirani kao dio regionalnog sustava a oni su: Paka, Sovski Dol, Djedina Rijeka, Brodski Brđani i Orljavac. Osnovni problem većine od ovih zahvata je neadekvatna izgradnja zahvatnih građevina i zamućenje kod obilnijih padalina. Nužna je bila ugradnja opreme za mjerenje zahvaćenih količina vode i opreme za dezinfekciju, odnosno povezivanje s regionalnim sustavom Požeštine. Oprema za dezinfekciju je ugrađena za vodovode Paka, Djedina Rijeka i Sovski Dol čime su dezinfekcijom pokriveni i svi lokalni vodovodi.
Vodoopskrbni sustav Čaglina je tijekom 2003. godine spojen s regionalnim sustavom, pa se sa svoja dva izvorišta Radaškovac i Gložje može smatrati dijelom regionalnog sustava.
Vodoopskrbnu mrežu čini 650 km transportnih i distributivnih cjevovoda izgrađenih od različitih materijala. U cilju normalne vodoopskrbe viših dijelova Požeštine izgrađen je veći broj precrpnih stanica za podizanje tlaka u drugu i treću zonu vodoopskrbe.
Stalnim i planskim radom na otkrivanju i sanaciji kritičnih dionica cjevovoda smanjuju se gubici. Zajedno s Hrvatskim vodama započet je značajan projekt „Upravljanje gubicima u vodopskrbnom sustavu Požeštine” koji će rezultirati GIS-om, ocjenom stanja, prijedlozima daljnjeg razvoja, definiranjem DMA zona za praćenje stanja protoka i tlakova, te kontinuiranim smanjenjem gubitaka vode u sustavu.
Precrpne stanice u Požegi, Jakšiću, Brestovcu, Kutjevu i Velikoj omogućuju kvalitetnu vodoopskrbu viših zona. Ugrađeni mjerni istrumenti na izvorištima, crpilištima i glavnim transportnim cjevovodima pružaju neophodne podatke koji su osnova u upravljanju, održavanju, daljnjim analizama i planiranju daljnjeg razvoja.
Interni laboratorij i suvremena oprema za kontrolu kakvoće vode za piće je zakonska obveza, ali i stvarna potreba, kao odgovor, na sve veće opasnosti od zagađenja postojećih izvorišta i crpilišta. Analize vode se rade svakodnevno na 8 do 10 lokacija vodoopskrbnog sustava. Mjesečne “B” analize i kontrole, za Tekiju d.o.o. obavlja Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavnosnke županije, a kvartalne “C” analize i monitoring obavlja Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
U 2013. godini nastavljene su aktivnosti, sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju, na uvođenjiu HACCAP sustava praćenja i analiza vode. Krajem godine HACCAP sustav je uveden, što je potvrdila i inspekcija Ministarstva zdravlja.
Sustav za nadzor i upravljanje vodoopskrbnim objektima pruža mogućnost kontinuiranog praćenja nivoa podzemnih voda, izlaznih tlakova i protoka, stanja nivoa u vodospremama, količine rezidualnog klora, mutnoće te drugih parametara. Sustav ima ugrađenu protuprovalnu zaštitu, a omogućuje regulaciju i upravljanje opremom za distribuciju vode.
Tekija d.o.o., svake godine, temeljem Plana investicija i investicijskog održavanja, nastoji obnavljati postojeći sustav u cilju normalnog funkcioniranja, ali ga i dalje razvijati u cilju povećanja opskrbljenosti stanovništva i pouzadnosti rada vodoopskrbnih objekata, te kontrole kvalitete i distribucije vode.