Osiguravanje zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju te sanitarna zaštita zona izvorišta i objekata je jedna od općih mjera za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Kvaliteta vode za piće prati se prema programu monitoringa vode za ljudsku potrošnju, koji je usklađen prema Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju i Pravilniku o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju, te prema Planu sigurnosti vode za ljudsku potrošnju. Monitoring se provodi u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Zavodu za javno zdravstvo Požeško – slavonske županije te u našem internom laboratoriju.
Rezultati kontrole kvalitete vode potvrđuju da je voda za ljudsku potrošnju u Regionalnom vodoopskrbnom sustavu Požeštine zdravstveno ispravna i sukladna uvjetima navedenih propisa.
Monitoring izvorišta
Na vodocrpilištima koja se koriste za potrebe Vodoopskrbnog sustava Požeštine, tijekom godine provodi se monitoring neprerađene (sirove) vode po svim parametrima za Monitoring izvorišta te na enteroviruse.
Operativni i verifikacijski monitoring
- Kontinuirano se putem automatiziranih analizatora online prate slobodni rezidualni klor (SRK) u vodi nakon kloriranja te mutnoća, a s ciljem kako bi se spriječila isporuka potencijalno zdravstveno neispravne vode.
- Koncentracija slobodnog rezidualnog klora, mutnoća, temperatura, pH i vodljivost kao parametri koji daju brzi uvid u stanje vode prate se svakodnevno u distribucijskoj mreži.
- U internom laboratoriju svakodnevno se provode analize vode za piće uzorkovane na različitim točkama sustava, na parametre skupine A (fizikalno-kemijske, kemijske i mikrobiološke pokazatelje).
- Sukladno Pravilniku o sanitarno-tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za vodoopskrbu i poslovanje u njima uzimaju se uzorci vode na vodoopskrbnom sustavu za analizu vode na somatske kolifage, nusprodukte dezinfekcije te na parametre od značaja za zonu opskrbe
Vanjska kontrola
Uz internu kontrolu, voda našeg vodoopskrbnog sustava se kontrolira u vanjskim ovlaštenim laboratorijima. Državni monitoring provode Zavod za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i Hrvatski zavoda za javno zdravstvo.
Voda za piće se i redovito provjerava od strane Državnog inspektorata Republike Hrvatske.
TEHNOLOGIJE OBRADE SIROVE VODE
Regionalni vodoopskrbni sustav Požeštine sastoji se od tri vodocrpilišta (Zapadno Polje, Luke i Dubočanka), tri izvorišta (Veličanke, Stražemanka i Radaškovac) i jednog površinskog vodozahvata (Kutjevačka Rika). Uz regionalni vodoopskrbni sustav, Tekija d.o.o. upravlja i s nekoliko malih, samostalnih vodovodnih sustava lokalnog karaktera s kaptažama izvorišta izdašnosti od 0,5 do 5 L/s.
Da bi se voda mogla koristiti za ljudsku potrošnju, zahvaćena voda na lokacijama vodocrpilište Luke u Požegi te na Filtarskom postrojenju u Kutjevu zahtijeva dodatnu obradu te dezinfekciju prije puštanja u vodoopskrbni sustav.
Zahvaćena voda na svim ostalim lokacijama izvorišta sirove vode i vodocrpilištima Zapadno polje u Požegi te Dubočanka u Velikoj, ne zahtijeva dodatnu obradu vode prije upuštanja u opskrbni cjevovod, stoga se provodi samo dezinfekcija vode natrijevim hipokloritom i plinskim klorom.
VODOCRPILIŠTE LUKE
Demanganizacija
Sirova voda na Vodocrpilištu Luke koja se crpi iz 4 zdenca, opterećena je povišenim koncentracijama mangana. Zbog takvog sastava sirove vode potrebna je tehnološka obrada uklanjanja mangana koja se provodi na postrojenju za demanganizaciju.
Prije filtracije sirova voda se aerira upuhivanjem zraka neposredno prije aeratora, a zatim prolazi kroz biofiltar s kvarcnim pijeskom granulacije 0,5 - 2 mm, prekrivenim katalitičkim slojem MnO₂. U biofiltru se mangan uklanja kombinacijom adsorpcije i biološke oksidacije. Prolaskom aerirane sirove vode kroz filtarski sloj Mn2+ ioni se adsorbiraju na MnO2, a nakon toga se katalitički i bakteriološki oksidiraju (bioadsorpcija) čime se njegova koncentracija na izlazu iz filtra snižava ispod maksimalno dozvoljene koncentracije.
Nakon određenog stupnja začepljenosti, filtri se ispiru zrakom i vodom (protusmjenim strujanjem).
Dezinfekcija
Nakon obrade voda se dezinficira automatskim sustavom za doziranje plinovitog klora.
Shematski prikaz procesa demanganizacije
FILTARSKO POSTROJENJE KUTJEVO
Filtracija
Filtracija sirove vode provodi se u Filtarskom postrojenju Kutjevo kapaciteta 20 L/s, koje omogućuje automatsku filtraciju, dezinfekciju, regulaciju protoka te nadzor mutnoće i rezidualnog klora putem PLC sustava.
Sirova voda se nakon zahvaćanja dovodi pod tlakom od oko 3,5 bara, a u slučaju mutnoće veće od 30 NTU automatski se preusmjerava izvan sustava filtracije. Radi osiguranja potrebnog tlaka za punjenje vodospreme Kutjevo, ugrađene su centrifugalne crpke koje osiguravaju stabilan tlak na ulazu i izlazu iz postrojenja.
Filtracija se provodi kroz dva automatska tlačna pješčana filtera, s višeslojnom filtarskom ispunom: nosivi sloj (više granulacija), fini silikatni pijesak i antracit. Filteri rade na principu fizičko-kemijske filtracije uz preventivnu dezinfekciju natrijevim hipokloritom.
Nakon određenog stupnja začepljenosti ispune, filtracija se prekida te dolazi do automatskog ispiranja filtera vodom.
Dezinfekcija
Na izlazu iz postrojenja vrši se dezinfekcija otopinom natrijevog hipoklorita, što je upravljano signalom analizatora klora.
PLAN SIGURNOSTI VODE
Tekija d.o.o. je u 2025. godini, nakon dugogodišnje primjene implementiranog preventivnog sustava samokontrole temeljenog na načelima HACCP sustava, započela s uvođenjem Plana sigurnosti vode sukladno zahtjevima Zakona o vodi za ljudsku potrošnju i Direktive (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju.
Plan sigurnosti vode (engl. Water safety plan) najefikasniji je način osiguranja isporuke zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju. Temelji se na opsežnoj procjeni rizika i pristupu upravljanjima rizicima u svim točkama vodoopskrbnog sustava od slivnog područja, obrade vode, skladištenja i distribucije do potrošača. Analizom rizika kroz identifikaciju opasnosti definirane su prikladne kontrolne mjere svakog identificiranog rizika kako bi vodoopskrba bila sigurna, a zdravstveno ispravna voda bila isporučena korisnicima.
Tvrdoća vode za ljudsku potrošnju
Budući da se za potrebe vodoopskrbnog sustava Požeštine koriste više različitih vodocrpilišta, raspodijeljenih u pet zona opskrbe, vrijednosti tvrdoće vode kreću se u rasponu od 5 do 23°dH.
Tvrdoća vode je mjera za sadržaj kalcijevih i magnezijevih soli, te ovisno ima li u vodi više ili manje tih soli, ona može biti mekša ili tvrđa. Ukupna tvrdoća je zbroj svih u vodi sadržanih kalcijevih i magnezijevih soli (hidrogenkarbonati, karbonati, sulfati, kloridi itd.), a najčešće se iskazuje u njemačkim stupnjevima (°dH ili °nj).
Tvrdoća i minerali sirove vode na vodocrpilištima te pripadajuće zone opskrbe
| Zone opskrbe (ZO) | Vodocrpilište | Kalij [mg/l] | Magnezij [mg/l] | Kalcij [mg/l] | Ukupna tvrdoća vode [°dH] |
|---|---|---|---|---|---|
| ZO Požega | Zapadno polje | 2,6 | 14 | 120 | 23 |
| Luke | 1,6 | 6,7 | 84 | 15 | |
| ZO Kutjevačka Rika- Veličanka Stražemanka | Kutjevačka Rika (Mala Rika) | < 1,0 | 7,9 | 20 | 5 |
| ZO Veličanka Stražemanka; ZO Požega; ZO Kutjevačka Rika- Veličanka Stražemanka | Stražemanka | < 1,0 | 16 | 48 | 11 |
| Veličanka | < 1,0 | 12 | 64 | 14 | |
| Dubočanka | 1,1 | 33 | 69 | 19 | |
| ZO Pleternički Brđani - Djedina Rijeka | Karniševac - Brđani | < 1,0 | 11 | 135 | 16 |
| Djedina Rijeka - Drinak | < 1,0 | 14 | 140 | 16 | |
| ZO Radaškovac - Sovski Dol - Paka | Radaškovac - Migalovci | 1,1 | 9,6 | 114 | 20 |
| Sovski Dol | < 1,0 | 6,4 | 128 | 20 | |
| Paka | < 1,0 | 10 | 139 | 23 |
Podjela vode prema ukupnoj tvrdoći
| TIP VODE | NJEMAČKIH STUPNJEVA, °dH | mg/L CaCO3 |
|---|---|---|
| Meka | <4 | < 71,4 |
| Lagano tvrda | 4-8 | 71,4 - 142,8 |
| Umjereno tvrda | 8-18 | 142,8 - 321,4 |
| Tvrda | 18-30 | 321,4 - 535,7 |
| Jako tvrda | >30 | > 535,7 |
Prema smjernicama WHO nema određenih granica za tvrdoću vode vezanih uz zdravlje, iako jako tvrda voda zbog okusa i taloženja kamenca u vodovodnim instalacijama, sanitarijama i bojlerima te prilikom kuhanja može uzrokovati tehničke poteškoće.
„Bijela“ voda
Građani ponekad primjećuju “bijelu” mliječnu boju vode. Uzrok tome je otopljeni zrak u mjehurićima, a ne klor. Takva voda nipošto nije štetna po zdravlje (naprotiv), a nakon kratkog stajanja voda se izbistri.
Ponekad se događa da prilikom punjenja cjevovoda zrak ostane zarobljen u vodi u obliku finih mjehurića. Uzrok mjehurićima zraka je razlika u tlaku. Naime, voda u slavini je pod tlakom (što osigurava vodu u vašem domu). Ispuštanjem vode iz slavine se smanjuje tlak vode, čime se smanjuje topljivost plinova u vodi te se mjehurići zraka podižu na površinu vode i oslobađaju, čime se voda izbistri. Do pojave bijele boje može doći i uslijed hladnog vremena, jer topljivost zraka u vodi ovisi i o temperaturi vode.
Otopljeni klor se u vodi ne može vidjeti, a može se osjetiti po mirisu već u koncentraciji od 0,3 mg/L koja je znatno ispod one dopuštene za dezinfekciju vode.“.
Analitička izvješća uzoraka vode za ljudsku potrošnju
Lipanj 2024.
Kolovoz 2024.
